Drvo bijele murve britanski su kolonizatori uveli na američki kontinent. Iako je to dobro poznata činjenica, vrlo malo ljudi zna da su neki američki gradovi tu vrstu zabranili jer predstavlja smetnju.
Dali si znao?
1984. godine gradska uprava Tucsona u Arizoni zabranila je sadnju dudova, navodeći kako je količina peludi koje proizvode ta stabla štetna za ljude.
Dud su listopadno drveće porijeklom iz toplih umjerenih i suptropskih regija svijeta. Vrsta koja svoje ime dobiva po jestivom plodu nalazi se u obilju u nekoliko zemalja Azije, Europe, Afrike i Amerike. Iako se gotovo uzgaja u svakoj američkoj državi - Nevada i Aljaska su jedine iznimke - mnogi ljudi i dalje nisu svjesni nekih osnovnih činjenica o njima.
Zanimljivosti o murvi
>> Stabla duda čovječanstvu su poznata već dugo. Povijesni zapisi, na primjer, sugeriraju da su Rimljani lišće tih stabala koristili za liječenje raznih bolesti usta, dušnika i pluća. Tijekom vremena otkriveno je nekoliko drugih ljekovitih namjena ovog drveta, ali ono što je ovo drvo potaknulo na slavu bila je njegova upotreba u industriji svile.
Svilena buba koja se hrani lišćem dudova
>> Listovi duda koriste se za prehranu svilene bube (Bombyx mori) kako bi se poboljšala proizvodnja svile; praksa je započela u Kini, a ubrzo se proširila u razne druge zemlje. Svilena buba hrani se samo lišćem dudova i upravo je iz tog razloga komercijalni uzgoj dudova, posebno bijele dudove, promoviran u raznim dijelovima svijeta.
>> Drevni folklor i mitovi priznaju važnost dudova za razne drevne civilizacije. Prema njemačkom narodnom predanju, vrag često koristi korijene murve za poliranje svojih čizama (i stoga su ta stabla povezana sa zlom).
>> Pojam 'dud' odnosi se na više od stotinu vrsta koje pripadaju rodu Monera. Rod je jedan od najsloženijih rodova kraljevstva Plantae, bez konsenzusa o točnom broju vrsta među samim botaničarima. Unatoč tome, široko prepoznate sorte duda uključuju:
- Bijela dud (Morus alba) porijeklom iz istočne Azije
- Crvena dud (Morus rubra) porijeklom iz Sjeverne Amerike
- Crna murva (Morus nigra) porijeklom iz jugozapadne Azije
- Texas Mulberry (Morus microphylla) porijeklom iz Sjedinjenih Država i Meksika
- Kineski dud (Morus australis) porijeklom iz jugoistočne Azije
- Afrička dud (Morus mezozigija) porijeklom iz južne i središnje Afrike
Bijela murva porijeklom iz Kine uvedena je u Sjevernu Ameriku radi promicanja industrije svile.
>> Stablo bijele murve, porijeklom iz Kine, uvedeno je na kontinent Sjeverne Amerike tijekom kolonijalnog razdoblja radi promicanja industrije svile. Sorta je na kraju hibridizirana s lokalno dostupnom crvenom murvom (poznatom i kao američka murva).
>> Gotovo sve dudove sorte vrlo brzo rastu kad su mlade, ali na kraju usporavaju. Prosječna visina dudova obično ovisi o sorti koju uzimate u obzir. Primjerice, crvena dud može narasti do visine od 65 stopa, dok azijska bijela dud dostiže maksimalnu visinu od 40 metara.
>> Ne zna se da su murve samo ukusne, već su i vrlo nutritivne. Ove su bobice prepune vitamina C, vitamina K, željeza i vitamina B-kompleksa. Istodobno su poznati i po sadržaju vitamina A, vitamina E, kalija i magnezija.
Bijela i crvena murva dvije su najpoznatije popularne sorte duda.
>> Inače, autohtona crvena dud (crvenkastosmeđa kora) i azijska bijela dud (oker-siva kora) dvije su najpopularnije sorte dudova. Kora obiju vrsta ima grubu površinu s okomitim pukotinama i ovalnim zamjenskim lišćem, koje je dugačko otprilike 2-6 centimetara.
>> Stabla murve imaju dugu vegetacijsku sezonu, što zauzvrat osigurava obilne urode. Rekavši to, ako planirate uzgajati dudove za plodove, morat ćete biti strpljivi jer će trebati najmanje 10 godina da stabla počnu rađati.
Dudovi uživaju i ljudi i ptice, a koriste se u raznim pripravcima.
>> Dudovi su voće nalik na bobičasto voće, koje je bijele do zelene ili blijedožute boje kad je sirovo, a kada dozrijeva prelazi u crvenu, tamnoljubičastu ili crnu. Ovo voće, koje je poznato po svom slatkastom okusu, podjednako je delicija među ljudima i pticama, a koristi se i u raznim pripravcima.
>> Stabla duda dobro uspijevaju na toplom, dobro dreniranom, ilovastom tlu. U Sjedinjenim Državama, USDA-ove zone čvrstoće biljaka 5-8 služe kao idealno stanište za tu vrstu. Ovim drvećima treba dovoljno prostora i puno sunčeve svjetlosti za rast, pa ih je pametno posaditi na najmanje 15-20 metara.
>> Kao i ostale listopadne vrste, i dud zahtjeva redovito obrezivanje. Iako je najbolje vrijeme za orezivanje vrste neposredno nakon vegetacije, možete je orezati i zimi; to je ako mislite da se lišće zgusnulo i može oštetiti stablo.
Boja murve se mijenja sazrijevanjem od crvene do duboko purpurno-crvene boje.
Iako su definitivno korisne, dudovi su poznati po proizvodnji peludi, koja u proljetnoj sezoni može znatno premašiti dopuštenih 1500. Upravo iz tog razloga gradska uprava Tucsona u Arizoni zabranila ga je 1984. Grad Las Vegas, Nevada, slijedio je primjere navodeći isti razlog 1991., a El Paso u Teksasu godinu kasnije 1992. godine. Iako neki od ovih gradova razmišljaju o ukidanju ove zabrane, to će sigurno potrajati jer će rizik koji je povezan s njima biti prilično velik.
